Zbog velikih potencijala umjetne inteligencije, mnogi naučnici okrenuli su joj se kako bi poboljšali i ubrzali rješavanje problema nastalih s proglašenjem pandemije.
Globalna zdravstvena kriza ubrzala je tehnološke promjene te podstakla razvoj inovativnih rješenja uz pomoć umjetne inteligencije. Primjer tome su uređaji koji prate širenje zaraze, kontakte zaraženih, te kamere, dronovi i roboti koji uz pomoć umjetne inteligencije služe za nadgledanje preventivnih mjera poput nošenja maski i fizičkog distanciranja. Prema definiciji Europskog parlamenta, umjetna inteligencija je „sposobnost nekog uređaja da oponaša ljudske aktivnosti poput zaključivanja, učenja, planiranja i kreativnosti. Umjetna inteligencija omogućuje tehničkim sistemima percipiranje okruženja, uzimanje u obzir onog što vide i rješavanje problema kako bi postigli neki cilj“.
Saradnja inovatora i liječnika se tokom proteklih godina i to globalno intenzivirala, pa su inovacije bazirane na umjetnoj inteligenciji olakšale posao medicinskim radnicima dajući im novi ugao posmatranja borbe protiv pandemije. Jedan od primjera je instalacija softvera umjetne inteligencije koji razmjenjuje podatke s bolničkim CT skenerima, a koji su sastavni dio medicinske infrastrukture, u 11 bolnica širom Europe. Tehnologija umjetne inteligencije analizira CT slike pluća i procjenjuje promjene izazvane korona virusom – postupak koji obično zahtijeva pažljivo promatranje stručnjaka, a mašini treba samo nekoliko sekundi.
Danski naučnici s Univerziteta u Kopenhagenu razvili su sistem umjetne inteligencije koji se pokazao 90 posto tačnim u predviđanju rizika za smrt od korona virusa, što olakšava liječnicima u procjeni ko će od zaraženih pacijenata trebati podršku respiratora, piše Nature.
I dok je potreba za razvijanjem umjetne inteligencije koja će služiti općem dobru postala prioritet vodećih zemalja svijeta i Europske unije, u Bosni i Hercegovini se za ove sisteme izdvajaju skromna finansijska sredstva iako u ovoj zemlji postoje mnogi stručnjaci koji se na kvalitetan način bave tehnologijom današnjice.
Samoposlužni beskontaktni sistem kontrole ulaza
Banjalučanin sa zagrebačkom adresom, Zlatan Karabegović je u Londonu osnovao firmu BiATM koja se bavi savremenim informacijskim tehnologijama, i kreirao je „Contactless Check In“, samoposlužni beskontaktni sistem kontrole ulaza namijenjen sprječavanju širenja infekcije. Uređaj u četiri sekunde izmjeri temperaturu, prepozna i provjeri lične dokumente, ispravnost ulaznice, kao i digitalne COVID potvrde kojom se dokazuje da je osoba cijepljena protiv bolesti COVID-19, ili ima negativan rezultat testa, ili je preboljela COVID-19, a sve to radi uz pomoć umjetne inteligencije. Glavna svrha takvog uređaja je efikasnije sprovođenje epidemioloških kontrolnih mjera pri prijavama u hotele ili na sportske događaje, koncerte, trgovačke centre, kina, škole i druge javne prostore.
Zlatan Karabegović je kreirao samoposlužni beskontaktni sistem kontrole ulaza namijenjen sprječavanju širenja infekcije (Ustupljeno Al Jazeeri)
Za izradu softvera, koji je sposoban da prepozna dokumente i omogući korisnicima samoposluživanje kroz prepoznavanje govora, korištena je tehnologija umjetne inteligencije.
„Koristeći tehnologiju optičkog prepoznavanja teksta, uređaj i softver beskontaktno na udaljenosti od 10 centimetara prepoznaje podatke s ličnih dokumenta u vremenu od 0,28 sekundi i tako radi identifikaciju osobe koja stoji ispred uređaja. Također, uređaj koristi tehnologiju pretvaranja govora u tekst da bi od korisnika beskontaktno dobio komande za korištenje softvera. Zatim, uređaj koristi tehnologije za detekciju lica u prostoru i prepoznavanje lica, kako bi bili sigurni da je to osoba čiji su dokumenti skenirani“, objašnjava Zlatan Karabegović.
Uređaj omogućava vođenje evidencije prisutnih osoba na nekom prostoru, u periodu inkubacije od 15 dana, sa ciljem prosljeđivanja podataka organizatoru događaja u slučaju da se u tom periodu pojavljuje zaražena osoba. Organizator događaja će potom obavijestiti sve ostale da preduzmu mjere predostrožnosti. Podaci su šifrirani i pohranjeni na sigurnom web servisu i dostupni su samo ovlaštenoj osobi, odnosno korisniku, a brišu se nakon inkubacijskog perioda.
„Ako se u idućih pet dana kod nekog posjetioca tog prostora u tom vremenu pojave simptomi onda sistem obavještava sve one koji su boravili u tom prostoru u tom vremenu da poduzmu mjere opreza ili da idu u izolaciju. To već postaje upravljanje pandemijom što je smisao mog patenta za razliku od lockdowna koji cijelu zemlju stavlja u izolaciju. Primarni cilj uređaja je da pomogne da se na neki događaj u zatvorenom prostoru brzo propuste zdrave osobe i tako spriječi širenje zaraze“, kaže ovaj inženjer čiji je uređaj već korišten u Zagrebu na koncertu klape Intrade početkom decembra 2021. godine.
Umjetna inteligencija i praćenje pandemije u BiH
Da u Bosni i Hercegovini postoje inovatori koji se bave upotrebom umjetne inteligencije u borbi protiv pandemije, primjer je Almir Karabegović, profesor na Elektrotehničkom fakultetu Univerziteta u Sarajevu, u oblasti računarstvo i informatika te jedan od osnivača i tehnički direktor kompanije GAUSS koja se bavi istraživanjem i implementacijom sistema iz oblasti lokacijske inteligencije.
Prema općeprihvaćenoj definiciji, lokacijska inteligencija je vrsta umjetne inteligencije koja se koristi vizualizacijom i analizom geoprostornih podataka. Lokacijska inteligencija može biti efikasna u mnogim sektorima, a kao primjer izdvajamo saobraćajne gužve, s kojima se svakodnevno suočavamo. Uz pomoć jednostavnih aplikacija za pametne telefone, vozači mogu dati povratne informacije u realnom vremenu o uvjetima na cestama. Podaci se zatim slažu, sortiraju, analiziraju i time povećavaju tačnost i preciznost zbog velikog broja korisnika koji doprinose bazi podataka. Tako se može predvidjeti koja će se trasa suočiti s najvećim zagušenjima, ili putevi na koje treba raspodijeliti saobraćajno opterećenje ili preusmjeriti promet.
Almir Karabegović je zajedno sa timom naučnika radio na uspostavljanju Epidemiološkog lokacijsko-obavještajnog sistema (Ustupljeno Al Jazeeri)
Na inicijativu Akademije nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine, prednosti lokacijske inteligencije iskoristio je tim naučnika, među kojima je i Almir Karabegović, koji su pokrenuli projekt uspostave Epidemiološkog lokacijsko-obavještajnog sistema (ELIS) geoportala, koji je dostupan javnosti, a na kome se u stvarnom vremenu prati stanje širenja COVID-19 u Bosni i Hercegovini.
Baš kao što i u svijetu postoje mnogi portali (u Hrvatskoj je dostupan GDi) koji korisnicima pružaju jasan uvid u širenje korona virusa, tako je i glavna svrha ELIS geoportala da prikaže kako se pandemija širi i ponaša kroz prostor i vrijeme u Bosni i Hercegovini. Takva vrsta informacija se prevashodno može koristiti za epidemiološki nadzor i praćenje efikasnosti uspostavljenih restriktivnih mjera.
Također, sistem je operativan i koristi prvenstveno podatke iz nadležnih zavoda za javno zdravstvo, koji mogu služiti za poboljšanje pregleda epidemiološke situacije, kao i za izvještavanje u stvarnom vremenu o dostupnom osoblju i raspodjeli resursa, uključujući status respiratora.
„Koordinacija na višim nivoima putem vizuelnih kontrolnih ploča pomaže u upravljanju krizom prateći broj pacijenata i sprečavanju preopterećenja lokalnih resursa. Geoportal sadrži epidemiološke statističke podatke (broj zaraženih osoba po danima, po kantonima), prostorne informacije (za pojedine administrativne jedinice koliki je broj dnevno potvrđenih slučajeva zaraze iznad ili ispod prosjeka Bosne i Hercegovine) i interaktivne karte sa položajem i kodiranim podacima izoliranih, testiranih i hospitaliziranih osoba, planove pomoći ugroženim osobama, kao i brojne druge značajne informacije i podatke koji mogu doprinijeti adekvatnom praćenju širenja korona virusa i njegovom suzbijanju”, govori Almir Karabegović.
Niska ulaganja u nauku i ambiciozni planovi vlasti
Razvoj tehnologije i tehnološke inovacije mogu značajno uticati na ekonomski razvoj jedne zemlje. Pozitivni učinci primjene tehnologija umjetne inteligencije ogledaju se u većoj konkurentnosti firmi, bržem i boljem unaprjeđenju usluga i proizvoda te uspješnijem pridobivanju korisnika od konkurencije. Prema tome, ulaganje u istraživanja u domenu tehnologije su jako bitna. Realnost u Bosni i Hercegovini je da su ulaganja u nauku i tehnologiju veoma niska. Prema podacima Agencije za statistiku Bosne i Hercegovine iz 2019. godine, ova zemlja za istraživanje i razvoj izdvaja 0,19 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 67.993.933 konvertibilnih maraka (34,7 miliona eura).
„Naravno da je to malo i nedovoljno da bismo uopće komentirali. Ali, treba znati da čak i kada bi se povećala ta izdvajanja, to ne bi bilo dovoljno da se nešto promijeni bez političke i ekonomske stabilnosti, unapređenja institucionalnog okvira i zaštite intelektualnog vlasništva, te otvorenosti prema naučnim otkrićima i generalno kulturi“, smatra ovaj profesor.
Poređenja radi, u većini razvijenih zemalja svijeta i Europskoj uniji se za nauku i istraživanje na godišnjem nivou izdvaja 2-3 posto BDP-a. UNESCO-ov Institut za statistiku (UIS) objavio je statističke podatke zemalja koje najviše izdvajaju za nauku i istraživanje, a lista izgleda ovako: Južna Koreja 4,2, Izrael 4,2, Japan 3,4, Finska i Švicarska 3,2 posto godišnjeg BDP-a.
Hvatajući korak s Europskom unijom, a prema Strategiji razvoja Federacije Bosne i Hercegovine 2021.–2027. čiji je koordinator i nosilac izrade bio Federalni zavod za programiranje razvoja, u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine je planiran razvoj umjetne inteligencije te osnivanje instituta za umjetnu inteligenciju, a kao jedna od mjera u cilju ubrzanog ekonomskog razvoja.
„Zadatak instituta bi bio da prati razvoj umjetne inteligencije i bavi se istraživanjima koja se odnose na primjenu umjetne inteligencije u različitim oblastima, sa multidisciplinarnim pristupom, uz saradnju sa naučno-istraživačkim institucijama i istraživačima (unutar i izvan Bosne i Hercegovine), privredom i javnim sektorom. Ovom mjerom neophodno je uspostaviti i platformu za vještačku inteligenciju na nivou Federacije Bosne i Hercegovine, koju bi činio najsavremeniji računarski sistem visokih performansi, zajedno sa softverskom platformom za umjetnu inteligenciju”, navedeno je, između ostalog, u Strategiji razvoja Federacije Bosne i Hercegovine.
Kako će se institut i platforma za umjetnu inteligenciju, kao i ostale planirane aktivnosti koje će doprinijeti razvoju umjetne inteligencije, koristiti u suzbijanju pandemije korona virusa, bit će precizno obrađeno u Strategiji za umjetnu inteligenciju u Federaciji Bosne i Hercegovine čija izrada slijedi u narednom periodu, poručuju iz Federalnog zavoda za programiranje razvoja.
Također, i u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska trenutno se radi na izradi nove Strategije naučnog i tehnološkog razvoja u kojoj bi se trebala naći i oblast umjetne inteligencije, a to je potvrdio Miodrag Peranović, pomoćnik ministra za naučni i tehnološki razvoj pri Ministarstvu za naučno-tehnološki razvoj, visoko obrazovanje i informaciono društvo Republike Srpske.
„Ministarstvo (zbog isteka dosadašnje Strategije), u saradnji sa UNDP-om, provodi proces kreiranja nove Strategije, pod vodstvom stručnog konsultanta. U ovom trenutku obavlja se analiza i stvaranje polazne osnove za definisanje ciljeva i mjera. Navedena oblast planira se implementirati u dokument“, istakao je Peranović.
Jedna od glavnih prednosti inovacija je da one mogu znatno doprinijeti ekonomskom rastu jedne zemlje. Jednostavno rečeno, inovacije mogu dovesti do veće produktivnosti nego mnoge druge vrste djelatnosti. Stoga, ulaganje u inovacije treba da bude jedan od osnovnih faktora za straški razvoj jedne zemlje. Upotrebom ove tehnologije firme bi svoje proizvode mogle distribuirati lakše, brže i uz sve manje troškove do većeg broja korisnika. Tako će firme dostići na međunarodno tržište, a upravo izvozom njihovih proizvoda povećava se i BDP zemlje, pa je zato u Bosni i Hercegovini potrebno donijeti učinkovit regulatorni okvir te učiniti tehnologije umjetne inteligencije široko dostupnim uz poštivanje etičkih načela, a sve u cilju ostvarenja što pozitivnijih efekakta na domaću privredu i društvo u cjelini.
„U Bosni i Hercegovini mi smo usred procesa masovne digitalizacije javne uprave, što rezultira potrebom za analizom velikih količina podataka, a umjetna inteligencija je najbolji kandidat za rješavanje takvog problema. Pojedine organizacije već koriste određene algoritme, naprimjer mnoge banke imaju implementirane sisteme poslovne inteligencije čiji algoritmi će se dodatno unapređivati u skladu s poslovnim potrebama. Slično će se dešavati i u svim drugim organizacijama, gdje se sakupljaju velike količine podataka“, zaključuje Almir Karabegović
IZVOR: AL JAZEERA
